Figurina ulcinjska Diva Rumina

Opis

Gornji dio pločaste ženske figurine od pečene gline, najstariji predmet u ovoj zbirci. Sačuvan je dio visok **14,7 cm, širok 11,6 cm i debeo 2,8 cm**; donji dio i bokovi su odlomljeni. [1] Na licu su **dvije reljefne dojke**, ispod njih jedno veće udubljenje, a na zaobljenom gornjem ispustu („glavi“) **tri plitka udubljenja u nizu i jedno iznad njih**. Na donjoj liniji preloma vidi se polovina malog, pažljivo probušenog kružnog otvora, koji se tumači kao ženski polni simbol. [2] Druga strana je ravna. [4] U stručnoj literaturi naziva se **antropomorfna pločasta figurina**, odnosno idol. [2] [3]

Figurina je od gline pečene na visokoj temperaturi, sa usitnjenim krečnjakom, a lice je bilo presvučeno sivobijelom bojom. Pri inventarisanju je opisana kao „fragment suda (?)“; tek kad je iznošena za vitrinu, uočeno je da predstavlja ženu. [1]

## Gdje je nađena

Nađena je 1969. na citadeli Starog grada, u sondi pored iliro-grčkog bedema (objekat 221), 2,05 m ispod praga Muzeja; u inventar Muzeja upisana je 19. novembra 1969. pod brojem 1449. [1] Maja Parović-Pešikan je povezuje sa najdubljim, nedirnutim praistorijskim slojem, neposredno iznad stijene. [2] Pavle Mijović upozorava da je u taj prostor poslije 1718. nasipana zemlja sa šutom iz okolnih bašta, pa sloj nije pouzdan, a Čedomir Marković smatra da je figurina vjerovatno dospjela sa šutom sa nekog obližnjeg praistorijskog nalazišta. [1] [3] Leksikon arheologije Crne Gore navodi da su ovakvi nalazi naveli istraživače na misao da je i sama hrid mogla biti naseljena još u praistoriji. [4] Pitanje ostaje otvoreno.

## Kada je nastala

Direktnih analogija nema. Parović-Pešikan je povezuje sa spomenicima **kasnog eneolita i početka ranog bronzanog doba**, s kraja IV milenijuma p.n.e.: sa violinastim idolima kikladske kulture Grotta-Pelos, Anatolije i nalazišta Štoj kod Skadra i Malić u Albaniji, te sa diskoidnim idolima sa centralnim otvorom. Zaključuje da ulcinjski idol prije čuva istočnomediteransku tradiciju, poznatu sa keramike iz Troje i srebrnog idola iz Amnisosa na Kritu, nego što je srodan idolima iz Karpatsko-podunavskog basena. [2] Leksikon arheologije je okvirno datuje u eneolit ili rano bronzano doba i ističe da se razlikuje od violinastih idola iz basena Skadarskog jezera. [4] Za Crnu Goru, Leksikon arheologije kraj bakarnog i početak bronzanog doba stavlja na kraj IV milenijuma p.n.e., pa je figurina stara okvirno 5.000 godina. [5]

## Čemu je služila

Mijović u njoj vidi boginju dojenja i zove je **„ulcinjska Diva Rumina“**, po italskoj boginji dojenja; udubljenja čita kao oči, nos i usta utisnute prstom. Sam zaključuje da je figura „morfološki originalna“ i ostavlja problem otvorenim. [1] Marković to prenosi kao jedno od mišljenja i dodaje da nema elemenata koji bi pomogli da se kult preciznije odredi. [3] Ovdje nosi naziv koji joj je dao Mijović, a pitanje kulta ostaje otvoreno.

## 3D model

Figurina nije snimana za ovaj projekat. Model je izrađen **iz jedne objavljene fotografije** (© CANU, Leksikon arheologije Crne Gore), ali je, za razliku od većine modela iz fotografija, **u razmjeri**: širina, visina i debljina su prema objavljenim mjerama. [1] Obris, boja lica i raspored udubljenja su sa fotografije; visina dojki i dubina udubljenja su procjena. Bokovi i poleđina nijesu fotografisani: poleđina je ravna, kako je opisana, a boja preloma uzeta je sa ivice fotografije.