Kameni grb porodice Michieli

Opis

Kamena ploča sa reljefnim grbom **mletačke patricijske kuće Michieli**. Lijevo od štita uklesano je slovo A, desno slovo M: **inicijali A M**. Slovo A je dobro sačuvano; slovo M je oštećeno, ali se jasno razaznaje, a inicijale AM bilježi i muzejska oznaka predmeta. [1] Desni dio ploče je odlomljen.

## 3D sken

Predmet je snimljen 3D skenom, bez dodira. Izvorni model ima **400.000 trouglova**, sa prosječnom ivicom trougla od oko **1,37 mm**: to je najsitnija mjera oblika koju model čuva. Boja površine snimljena je u teksturi od 8.192 × 8.192 piksela, oko 8,4 piksela po milimetru površine. Mreža je zatvorena, pa su iz nje izmjereni i površina, 3.235 cm², i zapremina, 9.463,2 cm³. Za web je model sveden na 150.000 trouglova i teksturu od 2.048 piksela; izvorni sken čuva se za dokumentaciju, tehnički crtež i štampu replika.

## Šta je uklesano

Štit je mletačkog oblika, sa uzdignutim rubom, a polje mu je podijeljeno vodoravnim gredama. Na gredama stoje ispupčeni okrugli koluti, poredani tako da se prema dnu prorjeđuju. Raspored nije procijenjen po fotografiji nego izmjeren na 3D skenu: u polju štita pet redova, 4 – 4 – 3 – 2 – 1, a petnaesti kolut, veći od ostalih, stoji u kupolastom kapitelu na vrhu štita, koji rub štita obilazi odozgo; ispod njega horizontalnog ruba nema. **Ukupno petnaest kolutova**, u nizu 1 – 4 – 4 – 3 – 2 – 1. [2]

## Blazon: plavo, srebro i zlato

Upravo taj niz zapisan je u grbovniku mletačkog patricijata pod imenom Michieli: „fasciato d'azzurro e d'argento, caricato da quindici bisanti d'oro, posti 1, 4, 4, 3, 2, 1“ — grede plave i srebrne, sa petnaest zlatnih bisanata, poredanih 1, 4, 4, 3, 2, 1 (**Stemmi delle famiglie patrizie di Venezia, poz. 458**). [3] Taj raspored nije opšte mjesto heraldike. U sistematskoj pretrazi italijanskog armorijala, kroz 600 blazona sa gredama i kolutovima, niz 1, 4, 4, 3, 2, 1 **javlja se jednom, pod Michielima**, a „petnaest bisanata“ dvaput, oba puta pod Michielima. [4]

**Kamen boje ne čuva; zadaje ih blazon.** Po njemu je obojena verzija 3D modela „U bojama grba“: grede plave i srebrne, koluti i inicijali zlatni. Tako grb izgleda naslikan po pravilima heraldike. Da li je ploča nekad bila oslikana, na kamenu se ne vidi.

## Novac u štitu

Bisant u heraldici nije apstraktan krug. Ime mu dolazi od zlatnika kovanog u Vizantiji, a u grbu znači bogatstvo, ponekad i službu blagajnika. [5] Isti grbovnik bilježi Michielov štit sa gredama bez ijednog koluta (poz. 456), pored štitova sa petnaest i sa dvadeset jednim kolutom (poz. 458 i 459). Kuća je imala devet varijanti štita (poz. 456–464), a grane su se razlikovale baš brojem kolutova. Ulcinjski kamen nosi varijantu sa petnaest.

## Michieli na ovoj obali

Mletački registri izbora, Segretario alle Voci, bilježe Michiele kao upravitelje gradova ove obale sedam puta u sedamdeset dvije godine: Domenico, knez i kapetan Skadra 1440; Marino, načelnik Bara 1454. i 1455; Michele, knez Kotora 1473, umro na dužnosti 1474; **Andrea, knez i kapetan Ulcinja 1479**; Francesco, kaštelan i komornik Bara 1502; Federico, komornik i kapetan kotorske tvrđave 1512. [6] U Ulcinju je zabilježen samo jedan od njih: Andrea.

## Andrea Michiel i godina 1479.

Andrea Michiel, sin pokojnog Giorgia, izabran je 1479. za kneza i kapetana Ulcinja, Conte e Capitano di Dulcigno. Izbor je upisan u dvije knjige, u julu i u oktobru te godine; njegov nasljednik Pietro Tiepolo bira se 1481, što odgovara uobičajenom dvogodišnjem mandatu. [7] Titula je spajala civilnu i vojnu vlast: sud, upravu i prihode grada, i komandu nad tvrđavom, posadom i gradskom milicijom. U XVI vijeku ulcinjski knezovi i kapetani izvještavali su neposredno Vijeće desetorice u Veneciji. [8]

Koliko je ulcinjska služba bila teška, pokazuju isti registri: između 1500. i 1520. izabrani patriciji odbili su ulcinjsku službu devet puta, a 1500. trojica zaredom. Pisar uz njihova imena upisuje jednu riječ, **„refutavit“**, odbio je. Uz ime Andree Michiela ta riječ ne stoji. [9]

## Ime u kamenu

Mletački upravitelji ostavljali su u Ulcinju svoja imena. Na unutrašnjem bedemu citadele crvenom ciglom ispisano je ime Giovannija Bollanija, kneza i kapetana 1450, a Pavle Mijović bilježi i druge natpise rektora koje je Republika slala u grad, po pravilu na dvije godine. [10] Pod njihovom upravom grad je i obnavljan: katedralna crkva Svete Marije u gornjem gradu obnovljena je 1510. zaslugom mletačkog kapetana Alvisea Delfina. [11] Ploča sa grbom Michieli i inicijalima A M pripada istom običaju, u heraldičkom obliku.

Grb kuće Michieli i inicijali A M na istoj ploči podudaraju se sa jednim jedinim imenom u spisku mletačkih upravitelja Ulcinja: Andrea Michiel. Ploča se zato pripisuje njemu i njegovom mandatu, **1479–1481**. Mjesto na kojem je prvobitno stajala nije poznato. [12] Ulcinj je ostao mletački do 1571; kamen je nadživio i čovjeka koji ga je postavio, i državu koja ga je poslala.